Hrvatsko društvo za sustave

In memoriam - Zvonko Benčić 

Opis slike: Profesor Zvonko Benčić izlaže na drugom HATZ-ovom savjetovanju o etici u inženjerstvu 2011. godine, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori u Zagrebu. To je ujedno bila i 20-godišnjica CROSS-a. U radnom predsjedništvu su Dr. Alojz Caharija i Mr. sc. Dinko Jović.  

Suosnivač Hrvatskog društva za sustave, prof. dr. sc. Zvonko Benčić, dipl. ing. el., neočekivano nas je napustio 21. 09. o.g. Miran i tih po temperamentu, no neobično živa duha i budnog intelekta, do posljednjeg je trenutka radio na svojim projektima koje je uvijek sustavno razvijao, pedantno nadzirao njihovu realizaciju, te finalizirao, u pravilu ostavljajući pisani trag, bio to zbornik simpozija, uređena knjiga nekog od kolega i prijatelja i sl. Stručni i akademski životni put profesora Benčića sažeto je prikazan u njegovoj biografiji koju je povodnom njegova odlaska objavilo Elektrotehničko društvo Zagreb (https://edz.hr/in-memoriam-prof-dr-sc-zvonko-bencic-dip-ing-el/) a mi bismo se ovom prilikom dodatno osvrnuli na nekoliko karakterističnih aspekata njegove stvaralačke osobnosti.

Kombinirajući tehnički i prirodoznanstveni pristup u studiju tehnoloških procesa i artefakata te djelujući u pragmatičnom okruženju Končareva instituta Zvonko Benčić se profilirao u razvojnog inženjera orijentiranog novim tehničkim rješenjima s krajnjim ciljem proizvodnje i komercijalizacije. Sukladno vremenu u kojem je stručno stasao, slijedio je tradicionalnu elektroinženjersku metodologiju temeljenu na fizikalnim zakonima koji definiraju elektromagnetske pojave, a koja u konačnici rezultira tehničkim artefaktom, proizvodom. Bijavši svjedokom nastupa digitalne ere, polovicom prošlog stoljeća, svjedočio je tranziciji u digitalno doba koje je osobito utjecalo na tehničku oblast upravljanja sustavima, koje ga je - prema vlastitim riječima - interesiralo više od oblasti mjerenja. Osobno je često bio kroničarem i svjedokom vremena koji je popratno, kroz pismene uratke, komentirao ličnosti i događaje dominantno u elektrotehnici u našoj sredini, živo i kritički, duhovito (“Mravlja zemlja” primjerice).

Burna vremena na prijelazu 1990-ih u nas utjecala su na profesorov prelazak iz industrijsko-razvojne sredine u sveučilišnu (1994), mada on sam to ranije nije bio planirao. Stoga od tad - a to je i vrijeme osnutka CROSSa (1991) - njegova se aktivnost preusmjeruje na znanstveno-nastavnu te, kao prirodna ekstenzija osoba sklonih učenju i poučavanju, na izdavačko-publicističku. Tu je profesor djelovao u svojoj maniri, temeljito i uporno, i bio izuzetno produktivan.

Projekt kojeg je u suradnji s profesorom Jovićem doveo do samog kraja (predstojali su još samo finalno čitanje i kontrola materijala pred tisak, zadaća koju sad u potpunosti preuzima prof. Jović) jest prijevod na naš jezik knjige “Osnove teorije sustava” Ludwiga von Bertalanffya iz 1938. godine; klasika u području znanosti o sustavima i kibernetici. Pamtimo profesorove riječi komentara: “Ah, bilo bi mi toliko lakše prevoditi to djelo s njemačkog, nego s engleskog jezika….”, koje potvrđuju njegovu jezičnu erudiciju i pedantnost u tom poslu.

Zvonko Benčić je utemeljio simpozij “Povijest i filozofija tehnike (PIFT)” (2012) i od tad ga redovito organizirao okupljajući raznorodne stručnjake u obradi i izlaganju raznolikih tema od razmatranja fundamentalnih tema iz elektrotehnike do životopisnih detalja niza pojedinaca zaslužnih za razvoj tehnike poput prof. Radenka Wolfa. Organizacija takvih simpozija i priprava obimnog materijala bili su njegovo veliko zadovoljstvo. Ono se krilo u njegovoj životnoj filozofiji gdje dominira stvaratelj, inženjer a ne organizacije, firme i poduzeća koja su samo okviri u kojima on djeluje. Znatna međunarodno prepoznata dostignuća naše industrije, poput izrade magneta za CERN, djela su češće određenih pojedinaca (npr. ing. Brezinščaka i njegovih suradnika) nego poduzeća (koja su kroz totalitarističke indoktrinacije isticana i puno kasnije od prijelaza u post-komunizam padom berlinskog zida, nerijetko radi ‘zatiranja hrvatske misli’). 

Kao izdavač uspješno je zaobilazio “-izme”, a posebnu pozornost je posvećivao pojedincima zaslužnim za hrvatsku stvarnost, poput prof. Lopašića (koji je djelovao unatoč režimskom proganjanju komunističke ‘ruke’).

U tim monografijama kao izdavač i koautor pomno je prikupljao dokumentaciju, anketirao suvremenike i potomke navedenih osoba i nalazio značajnu biografsku građu. Njegovu oku nije promaklo ni ono što je kod tih pojedinaca bilo zaslužno od strane tehnike i prirodoslovlja, poput analize akustičkih fenomena u monografiji o Franji Duganu starijem.  

Ono što je prof. Benčića izrazito karakteriziralo jest njegova nepresušna želja za obrazovanjem, učenjem i napretkom. Želja je nadilazila institucionalizirano znanje što je bila njegova sreća, pa je mogao djelovati kao katalizator društvenih pojava koje su zaobišle mehanicističko-frojdovsku potku obrazovnog sustava na području društvenih znanosti.

Kao ilustraciju stila razmišljanja prof. Benčića, te u potkrijepu širine njegova intelektualnog pristupa pri organizaciji, prilažemo njegov tekst „Mravlja zemlja“ kao i program simpozija PIFT iz 2019.  

Franjo Jović

Marijan Andrašec 

Igor Gruić

Vladimir Medved

U Zagrebu, 07. listopada 2021.

PRILOZI: Mravlja zemlja, Povijest filozofije i tehnike - PITF 

NOVO VODSTVO CROSS-a

Na izbornoj sjednici društva održanoj dana 17.11.2019. izbrano je novo vodstvo. Novi predsjednik društva je prof. dr. sc. Vladimir Medved s Kineziološkog fakulteta (KIF), Sveučilišta u Zagrebu umjesto prof. dr. sc. Bojana Jerbića kojem je prestao mandat. Novi tajnik društva je dr. sc. Igor Gruić, također sa KIF-a. Kratke biografije dostupne su na sljedećim linkovima:

 

Tribina NOVE SPOZNAJE O ŽIVOTU I RADU FAUSTA VRANČIĆA

U organizaciji Hrvatskog društva za sustave CROSS, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Fakulteta strojarstva i brodogradnje održana je 09.11.2016. tribina NOVE SPOZNAJE O ŽIVOTU I RADU FAUSTA VRANČIĆA u Velikoj vijećnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Zagreb, Ivana Lučića 5.

Slike sa skupa su dostupne u galeriji te preko direktnog linka:

- Galerija: Tribina - Faust Vrancic

Tribinu je otvorio pozdravnim govorom dekan FSB-a prof dr.sc. Zvonimir Guzović, istaknuvši značaj našeg velikana Fausta Vrančića, hrvatskog Leonarda.
Skup je pozdravio i prof.dr.sc. Miljenko Šimpraga prorektor Zagrebačkog sveučilišta za inovacije, transfer tehnologije i komunikacije, istaknuvši ulogu inovacija u razvoju gospodarstva i države. Naglasio je da je to jedan od posebno važnih zadataka sveučilišta i njenih sastavnica.

Radni dio tribini započeo je s predavanjem prof. dr.sc. Vladimira Andročeca, predsjednika HATZ-a s naslovom predavanja Značaj Fausta Vrančića za Hrvatsku i svijet. Predavač se osvrnuo na vrijeme u kojem je živio Faust Vrančić, njegov doprinos razvoju tehnike. Dao je kratki pregled najznačajnijih tehničkih izuma. Ukazao je na nedovoljno isticanje Fausta u Hrvatskoj i potrebu da se to promjeni.

Potom je predavanje održao prof.dr.sc. Gojko Nikolić, pisac knjige Život i izumi Fausta Vrančića. On se u svog izlaganju osvrnuo na tri teme, analizirajući svaku detaljno. Prva je bila vezana za tiskanje knjige Machine novae, vrijeme kada je ona tiskana, zašto ne postoji ime izdavača i godina izdavanja, kvaliteta bakroreza i zašto postoje slikarski kavlitetne i nekvalitene grafike.
Druga tema u fokusu predavča bila je istraživanje porijekla ideja za pronalaske koje je razrađivao Faust. Prikazana su rješenja drugih autora i dopune ili poboljšanja koja je napravio Faust. Prikazani su pojedini tehnički detalji konstrukcija koji ukazuju na tehničko znanje Fausta i njegovo ispravno promišljanje. Predavač je ukazao na mogućnost da su Privilegije koje je tražio Faust od vladara, pokušaj zaštite od krađe tehničkih rješenja koja je razradio.

Treća tema je bila padobran Homo volans, najznačajniji i najosporovaniji izum Fausta Vrančića. Ukazano je da nije Leonardo nacrtao skicu prvog padobrana, već Martini, prikazana je usporedba Faustovog padobrana s suvremenim rješenjima padobrana, ukazujući istovjetna tehnička rješenja. Analizirana je i tvrdnja o skoku Fausta s njegovim padobranom. Pokazano je da J.Wilkins nije u svojoj knjizi naveo da je Faust skočio s padobranom niti ga je igdje spomenuo. Wilkins se bavio letenjem s umjetno izrađenim krilima poput Dedala i Ikara.

Na kraju su prikazana današnja rješenja objekata, uređaja ili dijelova koji vuku porijeklo od ideja koje je u knjizi Machine novae razradio i osmislio Faust Vrančić.

 

Okrugli stol "Hrvatski inovacijski sustav u europskim okvirima" (pozivnica)

Dana 14. travnja 2016., 9.00 – 13.00 biti će održan okrugli stol u Velikoj vijećnici Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Ivana Lučića 5, Zagreb. Prisustvovanje događaju je besplatno.

Program:
9.00-9.10: Otvaranje skupa
Zvonimir Guzović, dekan FSB
Bojan Jerbić, predsjednik CROSS / Zdravko Terze, potpredsjednik HATZ
Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj
9.10-9.40: Chris North, EC, DG Research and Innovation,
Latest developments in EU innovation policy
9:40-10.00: Marina Dabić, Ekonomski fakultet, Zagreb,
Istraživanja i inovacije u Hrvatskoj
10.00-10.20: Jadranka Švarc, Institut Ivo Pilar, Zagreb
Regionalna suradnja u stvaranju nacionalnih politika inovacija
10.20-10.40: Marija Rajaković, Ministarstvo gospodarstva
Strategija pametne specijalizacije RH I mogućnosti financiranja I&R I Inovacija
iz ESI fondova
10.40-11.00: Hrvoje Zorc, Institut Ruđer Bošković, Zagreb
Stanje hrvatskog inovacijskog sustava
11.00-11.30: PAUZA
11.30-13.00: Panel rasprava

 

U 81. godini preminuo profesor Juraj Božičević

S tugom obavještavamo sve suradnike i prijatelje da je preminuo profesor Juraj Božičević, počasni predsjednik Hrvatskog društva za sustave, u 81. godini.  Ugledni profesor Božičević je sahranjen na Mirogoju u petak, 1. travnja 2016, u 15 sati.

 

 

KONFERENCIJA - SUSTAVSKO PROMIŠLJANJE ODRŽIVE BUDUĆNOSTI (pfd - letak, pozivnica)

CROSS konferencijaPovodom 25 godina djelovanja Hrvatsko društvo za sustave (CROSS – Croatian Systems Society) u Velikoj vijećnici Hrvatske gospodarske komore 27. siječnja 2016. je održalo konferenciju Sustavsko promišljanje održive budućnosti.

Konferencija koja je održana pod pokroviteljstvom Sveučilišta u Zagrebu, Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Hrvatske gospodarske komore okupila je niz renomiranih znanstvenika i stručnjaka koji su raspravljali o važnim temama kao što su gospodarstvo, geopolitika, demografska revitalizacija, inovacije, zdravstvo, biotehnologija, robotika, materijali…

Konferenciju koja se pokazala vrlo uspješnom pohađalo je preko 70 polaznika. Konferenciju su popratili i mediji:

Konferencija je obilježila i 80 godina našeg dragog počasnog predsjednika i jednog od osnivača društva prof. dr. sc. Juraja Božičevića.

Posebno izabrani predavači ukazali su na ozbiljnost situacije te moguća rješenja vezano za održivi razvoj Republike Hrvatske s različitih gledišta, ističući upravo sustavnosni pristup koji integrira sve sfere postojanja jednog naroda i zemlje. Večina posjetitelja konferencije je reagirala vrlo pozitivno na prezentacije ukazavši na potrebu za ovakvim skupovima u budućnosti.

Čelnik CROSS-a prof. Jerbić je u ime Društva pozvao sve važne čimbenike kao i nositelje državne politike na suradnju i ponudio stručnu pomoć u rješavanju pitanja ključnih za razvoj Hrvatske.

Slike s konferencije su dostupne u galeriji.

Kao izlazni dokument konferencije proizašla je deklaracija.

Prezentacije predavača i deklaracija dostupne su u nastavku u pdf formatu.

Raspored konferencije
- Prvi dio -
   J. Božičević, F. Jović: Razvoj CROSS-a i odjeci njegovog djelovanja
   M. Andrašec: Promicatelj sustavskog mišljenja
    I. Čatić: Primjena opće teorije sustava u kulturologiji
 - Drugi dio -
 

 S. Šterc: Demografska revitalizacija - ključno pitanje hrvatske budućnosti

 NAPOMENA: Predavač nije imao prezentaciju

   Lj. Jurčić: Nacionalna država, geoekonomika i geopolitika
   D. Domazet-Lošo: Geopolitička strategija Hrvatske u 21. stoljeću
   T. Domazet: Novi ekonomski sustav
   H. Zorc: Hrvatski inovacijski sustav – jučer, danas, sutra
 

 P. Lučin: Obrazovanje i znanost 

 NAPOMENA: Predavač nije imao prezentaciju

   D. Chudy: Zdravstvo kao sustavno uređenje suvremenog društva
   I. Friganović: Biotehnologija – prilika za održivi gospodarski razvoj
   B. Jerbić: Robotika – izazov novom društvu
 

 T. Filetin: Materijalni resursi i potencijali za proizvodnju

 NAPOMENA: Zbog bolesti predavača predavanje nije održano.

   Deklaracija